2Jer im srce smišlja nasilje i usne govore o nedjelu.

3Mudrošću se zida kuća i razborom utvrđuje,

4i po znanju se pune klijeti svakim blagom dragocjenim i ljupkim.

5Bolji je mudar od jakoga i čovjek razuman od silne ljudine.

6Jer s promišljanjem se ide u boj i pobjeda je u mnoštvu savjetnika.

7Previsoka je bezumnomu mudrost: zato na sudu ne otvara usta svojih!

8Tko smišlja zlo zove se učitelj podmukli.

9Ludost samo grijeh snuje, i podrugljivac je mrzak ljudima.

10Kloneš li u dan bijede, bijedna je tvoja snaga.

11Izbavi one koje vode u smrt; i spasavaj one koji posrćući idu na stratište.

12Ako kažeš: Nismo za to znali, ne razumije li onaj koji ispituje srca? I ne znade li onaj koji ti čuva dušu? I ne plaća li on svakomu po njegovim djelima?

13Jedi med, sine moj, jer je dobar, i saće je slatko nepcu tvome.

14Takva je, znaj, i mudrost tvojoj duši: ako je nađeš, našao si budućnost i nada tvoja neće propasti.

15Ne postavljaj, opaki, zasjede stanu pravednikovu, ne čini nasilja boravištu njegovu;

16jer padne li pravednik i sedam puta, on ustaje, a opaki propadaju u nesreći.

17Ne veseli se kad padne neprijatelj tvoj i ne kliči srcem kada on posrće,

18da ne bi vidio Jahve i za zlo uzeo i obratio srdžbu svoju od njega.

19Nemoj se srditi zbog zločinaca, nemoj zavidjeti opakima,

20jer zao čovjek nema budućnosti, svjetiljka opakih gasi se.

21Boj se Jahve, sine moj, i kralja: i ne buni se ni protiv jednoga ni protiv drugoga.

22Jer iznenada provaljuje nesreća njihova i tko zna kad će doći propast njihova.

23I ovo je od mudraca: Ne valja biti pristran na sudu.

24Tko opakomu veli: Pravedan si, proklinju ga narodi i kunu puci;

25a oni koji ga ukore nalaze zadovoljstvo, i na njih dolazi blagoslov sreće.

26U usta ljubi tko odgovara pošteno.

27Svrši svoj posao vani i uredi svoje polje, potom i kuću svoju zidaj.

28Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga: zar ćeš varati usnama svojim?

29Ne reci: Kako je on meni učinio, tako ću i ja njemu; platit ću tom čovjeku po djelu njegovu!

30Prolazio sam mimo polje nekog lijenčine i mimo vinograd nekog luđaka,

31i gle, sve bijaše zaraslo u koprive, i sve pokrio čkalj, i kamena ograda porušena.

32Vidjeh to i pohranih u srcu, promotrih i uzeh pouku:

33Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo podvij ruke za počinak,

34i doći će tvoje siromaštvo kao skitač i oskudica kao oružanik!